Rođen u Severinu kraj Bjelovara 1921. g., zaređen 1945., mladi svećenik Marijan Radanović 1955. dolazi u Karlovac. Isprva je smješten u skučenom tavanskom prostoru starog župnog dvora jer je komunistička vlast uselila u njega Partijsku školu a iselila dotadašnjeg župnika. Onda se dogodio požar u Riječkoj ulici (preko puta „Uniona“) pa su i ti stanari bili „privremeno“ smješteni u stari župni dvor. Za župnika više nije bilo mjesta. Administriranje župom preuzeli su franjevci crkve Sv. Trojice. Malo po malo, osvojivši skučeni tavanski prostor, svećenik Marijan osvaja cijeli stari župni dvor, župni ured smješta u prizemlje, dovodi časne sestre i ustrojava normalan rad župe. Nakon poslijeratnog perioda konsolidacije i obnove župnih aktivnosti „velečasni Marijan“ (tako ga zovu Dubovčaki), uz pomoć svojih župljana, odlučio je na mjestu nekadašnjeg ribnjaka a potom zapuštene bare izgraditi novu crkvu. Crkva „Ranjenog Isusa“ uz Lujzinsku cestu bila je premalena, a crkva Majke Božje Snježne, na obronku dubovačkog brijega, starijim je osobama teško dostupna, naročito zimi. Tako taj „sveti čovjek“ izuzetne energije i organizacijskih sposobnosti, koji nesebično služi svojim župljanima, bolesnima i nemoćnima započinje mukotrpnu borbu sa komunističkim režimom za odobrenje lokacije i građevne dozvole. Gradska vlast 1966. odobrava lokaciju, a 1968. daje građevinsku dozvolu. Borba se dalje nastavlja za osiguranje sredstava, uglavnom najvećim dijelom prikupljenih od samih dubovačkih župljana. Ipak kamen temeljac postavljen je 1968. a nova crkva posvećena 1974. Zvonik je izgrađen 1975. a tri zvona postavljena 1980. Crkva i novi župni dvor (1978.) sagrađeni su prema projektu Josipe Šponar iz Frankfurta , a gradnju je izvelo poduzeće „Tempo“ i „Tehničar“. Bila je to jedina nova crkva izgrađena u Karlovcu poslije Drugog svjetskog rata koja je postepeno uređena i umjetninama: friz Križnog puta Daniela Butale i skulpturama Ante Starčevića. Biskupska konferencija je crkvu Sv. Josipa 1987. godine proglasila Nacionalnim svetištem sv. Josipa Crkve u Hrvata. Umirovljen velečasni Marijan, u dobi od 92 godine, još prisustvuje vjerskim obredima. (Biserka Fabac)