Željeznički kolodvor Karlovac

Lokacija za kolodvor, u Drežničkom polju, zapadno od ceste za Zagreb, odabrana je 1863.g. jer je iste godine 1. lipnja željeznica stigla do Karlovca, a prvi vlak Zagreb - Jastrebarsko - Karlovac stigao je 01. 06. 1865. na privremeni kolodvor u općini Banija. Od tada slijedeća tri desetljeća lokacija kolodvorske zgrade postat će predmet spora između Banije i Karlovca. Karlovčani su svoj kolodvor željeli imati na desnoj obali Kupe, na prostoru između Senjske i Riječke ulice. Svjetlo 5. ožujka 1893. piše: "Koliko su Karlovčani išli u Zagreb tražiti da se kolodvor preseli u grad, toliko su Banijanci išli da ostane na Baniji“. Banijanci su na kraju prošlog stoljeća politički bolje stajali u Banskim dvorima nego Karlovčani, a osim toga Karlovačko poglavarstvo nije imalo novca za gradnju, pa su pomalo odustajali i oni najuporniji zagovornici te ideje. "Ravnateljstvo kraljevskih ugarskih državnih željeznica“ godine 1899. odobrilo je za gradnju novog kolodvora 460.000 forinti. Karlovački glasnik marta 1899. g. piše da će građevina biti duga 68 m, široka 8,5 m, da se planira dovršiti u tri godine i da će imati 10 tračnica. Natječaj za gradnju raspisan je 1900., a iz Obzora 25. rujna 1900. saznajemo da su posao gradnje dobili zagrebački poduzetnici i arhitekti Hönigsberg i Deutsch, prema projektu Ferenza Pfaffa. Kolodvor je dovršen 1903. a poslije zagrebačkog najljepši je u Hrvatskoj. Jedan je od najstarijih i najočuvanijih spomenika tehničke arhitektonske baštine u zemlji. Kad je sagrađen bio je najveća postaja na pruzi Zagreb - Rijeka, a tijekom vremena postaje važno željezničko čvorište - izvor "Svjetlo“ 1997. (Biserka Fabac)

Sva prava fotografija postavljenih na kafotka.net su pridržana od strane njihovih autora ili vlasnika i bez autorovog se pismenog odobrenja ne smiju kopirati niti upotrebljavati na bilo koji način. ALL RIGHTS RESERVED.