Na karti karlovačke tvrđave iz 1717. g., u geometrijskom centru ucrtan je bunar. „Narodni glas“ 23. svibnja 1912. g. piše da je vodovod u Karlovcu postojao već u 18. st. Sagradio ga je Tirolac fratar Zefir Gaiger. Voda se zemljanim cijevima dovodila sa Borlina iz Fernbergova vrela na Jelačićev trg. Gaiger je 1806. g. umro u Karlovcu u 98. g. života.
„Kažu da je za vrijeme Francuza u Karlovcu (1809. – 1813.) bunar iskopan do 15 metara dubine i obzidan tesanim kamenom. Ne znamo kako je tada izgledao, ali se oduvijek govorilo da je ovdje voda bila izvrsna.“ („Karlovački listići“, N. Perić)
„Svjetlo“ 5. kolovoza 1894. piše da je „6. lipnja tekuće godine u Eisenstadtu umro c. i kr. podpukovnik u miru Hugo Vasquez. Za svog boravka u gradu stekao je popularnost radi lojalnosti i zauzimanja za javne poslove.“ Proglašen je 10. listopada 1868. začasnim građaninom grada Karlovca. Monumentalni zdenac na Trgu bana Jelačića sagradio je 1869. g.
Godine 1698. na plohu trga, ispred crkve Sv. Trojstva postavljen je zavjetni kip Bezgrešnog začeća Blažene Djevice Marije, kipara Francesca Robbe. Bila je to prva javna plastika ranobaroknog razdoblja postavljena u povodu epidemije kuge u Karlovcu 1691. g. U svojoj knjizi „Karlovac poviest i mjestopis grada i okolice“ Radoslav Lopašić piše: „Kuga bjesnijaše velikom žestinom od 1. rujna pa do poslednjega studena 1691., dakle podpuna tri mjeseca, pomorivši silu naroda nesamo u Karlovcu, već i po okolici, naročito Plaškom, Vrhovini, Sisku i Zrinu. Iz Karlovca pobjegoše viši častnici, a i sam privremeni zapovjednik grof Adam Burgstal, kapetan ogulinski, koji je sbog toga kažnjen sa tri dana zatvora. Jedini častnik kojemu nije kuga pamet pomutila, bio je veliki zastavnik njemačke vojske Vuk Mihačević, vlastel lipski. Taj je stekao veliku pohvalu sbog svoga rada, da se zaprieči kuga i uzdrži red. Iz te dobe potječe sagradjeni kip bogorodice na nutarnjem trgu i crkva snježne majke božje na Dubovcu, do koje se ide iz grada na uspomenu kužne nevolje prohod na 5. kolovoza svake godine.“
Zavjetni kip, tzv. kužni pil obnovljen je 1730. g., a zadnji put 1906., kako piše na kronogramu postolja, a kaže nam to i Zapisnik redovne skupštine zastupstva sl. i kr. grada Karlovca od 22. siječnja 1906. (čl. 14 broj 179). Spomenik prvotno postavljen kraj neuređenog bunara na središtu trga, ograđen željeznom ogradom, premješten je 1906. g. na današnje mjesto, dobio je novo trodijelno postolje s kapitelom od goričkog kamena. Posao je izveo klesarski majstor Rudolf Neuhold. Postolje je na licu ispisano latinskim, a na naličju hrvatskim jezikom. Od starog spomenika ostala je Immaculata – kip Bogorodice, djelo nepoznatog majstora, izvedeno u kararskom mramoru. Na trgu se nalazi replika. Biserka Fabac