Hotel Korana (Nova) 1966. godine
Hotel Korana (1.faza)
autor : Božidar Tušek
projekt-realizacija : 1960. - 1964.
program :
90 soba (18 x 5 katova) : 155 ležaja
25 jednokrevetnih, 25 dvokrevetnih i 40 komfornih dvokrevetnih soba
kuhinja kapaciteta 5000 obroka (služi i za rekreacijsku zonu)
restoran 182 mjesta
terasa 604 mjesta (i ispod terase isti kapacitet)
Hotel Korana smješten je na vrlo atraktivnom položaju uz obalu i slap rijeke Korane. 1953. godine raspisan je natječaj za arhitektonsko-urbanističko rješenje rekreacijske zone koja se nalazi na području definiranom rijekom Koranom te Radićevom, Kurelčevom i Ulicom Rakovac. Natječajnim rješenjem trebalo je definirati sportske zatvorene i otvorene objekte : stadion, plivalište, pomoćne terene, igrališta za razne sportove (košarka, rukomet, odbojka, tenis, kuglana), dom sportova; te hotel kapaciteta do 100 kreveta na temeljima hidrocentrale na slapu uz tvornicu “Vuna” koja je za vrijeme natječaja izgorila. Lokacija hotela previđena je još i ranije, prema planu Vlade Antolića iz 1949. godine, ali tek kao skica u sklopu Direktivne regulacione osnove - prvog urbanističnog plana nakon Drugog svjetskog rata.
Nakon niza projekata, projekt hotela dobio je Božidar Tušek. Od samog početka, prema pisanju Karlovačkog tjednika, projekt nije nailazio na odobravanje struke. Arhitekt i urbanist Milan Bijelić 1962. godine u Karlovačkom tjedniku br. 31 navodi i citira stavove projektanta Tušeka prilikom obilaska terena : “Što dalje od slapa Korane. Smeta me šum rijeke”, “Ne tiče me se obala rijeke, a ni okoliš. Ja projektiram hotel, a ostalo neka radi tko hoće”. Rezultat takvih stavova bio je nekontekstualna zgrada hotela, koji je u biti prekrojen Hotel Internacional iz Zagreba u smanjenom obliku. Prozori kupaonica orijentirani su na najbolje vizure prema slapu i rijeci, gospodarski trakt i gospodarsko dvorište orjentirani su na najpovoljniju južnu vizuru, a terasa u prvotnoj verziji bila je širine svega 4 metra. Kritizirana je i konstrukcija od AB skeleta čije mogućnosti nisu iskorištene jer dobiveni prostori mogli su biti riješeni i jefinijom zidanom konstrukcijom. U Karlovačkom tjedniku br. 2 iz 1964. govori se o 14 izmjena tokom trogodišnje gradnje. Gradnji se pristupilo prije završetka projekta i razrade detalja te je došlo do promjena : povečana je ljetna terasa, izmjenjena je krovna terasa, zamijenjena kotlovnica, praonica, u podrumu je dodana trafostanica, promjenjen sustav instalacija kuhinje, dodano gospodarsko dvorište, naknadno je rješeno parkiranje, odvodnja i dovod, te je izmjenjena fasada i prozori.
Hotel je otvoren 4. travnja 1964. godine, a opis iz Karlovačkog tjednika donosi: „U podrumskom dijelu hotela nalazi se švema, s dvije društvene sobe, i bifeom, izrađena u drvu. U prizemlju se nalazi ulazni hol, recepcija, kancelarije, garderobe i restauracija. U svakom katu je 18 soba, hol, telefonska kabina, sanitarni čvor, kupaonice, prostorije za osoblje hotela i druge pomoćne prostorije. S krovne terase pruža se prekrasan pogled na Karlovac i cijelu koransku zonu. Ona će se moći koristiti i za sunčanje hotelskih gostiju jer raspolaže i tuševima. Hotel ima dva stubišta i dva osobna dizala za po pet osoba i jedno pomoćno dizalo za osoblje hotela.“
Pripremio Luka Krmpotić